Pinova vila, Zrenjanin Autorka: Lea Kockar
Pinova vila je stambeni objekat izgrađen 1894. godine u Zrenjaninu. Za svoj vek promenila je mnogobrojne vlasnike, a danas se nalazi u državnom vlasništvu. Nažalost od velelepnog zdanja koji je nekad krasio ovaj deo Zrenjanina, ostali su samo goli zidovi i krov sa olucima, budući da je odavno napuštena. Iako je ograđena, u Pinova vilu se može vrlo lako ući, što se na ovom snimku jasno vidi. Nadamo se da će ovaj film (u moru drugih) pomoći da se neko pobrine za ovo zdanje, koje bi, kada se jednom dovede u red, moglo da se iskoristi u razne svrhe bilo kao stambeni objekat (što mu je i bila prvobitna namena), bilo kao svojevrstan muzej ili nešto slično. |
|
|
Crkva sv. Trojica u Gornjem Adrovcu, Aleksinac Autori: Toplica Petrović, Lena Šoln i Sandra Petković
U filmu se govori o crkvi sv. Trojica u Gornjem Adrovcu (opština Aleksinac). Pomenuti objekat je pod zaštitom države i nalazi se na spisku spomenika kulture Republike Srbije. Crkva je izgrađena 2. septembra 1903. godine na mestu gde je, u Srpsko-turskom ratu poginuo pukovnik Rajevski (1876. godine). Plac je obezbedila srpska kraljica Natalija, a izgradnju je finansirala ruska grofica Marija - snaha pukovnika Rajevskog. Rajevski je poslužio Tolstoju kao prototip za lik Vronskog u romanu "Ana Karenjina". |
Kuća vajara Đorđa Jovanovića, Beograd Autorka: Dragana Radulović
Đorđe Jovanović, jedan od najcenjenijih vajara u srpskoj umetnosti, uveo je naše vajarstvo u krugove evropske umteničke scene tog vremena. Rođen 1861. godine u Novom Sadu, u 23-oj godini odlazi na studije u Beč, da bi 1890. godine diplomirao vajarstvo u Parizu. Samo godinu dana pre diplomiranja, osvaja bronzanu medalju za svoj rad na Svetskoj izložbi u Parizu, da bi 1900 godine osvojio zlatnu medalju za Kosovski spomenik koji je postavljen u Kruševcu. U to vreme, naš najcenjeniji skulptor, pionir srpskog vajarstva i član Srpske akademije nauka i umetnosti, izlagao je i poklanjao svoja dela kako svom narodu, tako i svetu. O umetniku neoklasičnog usmerenja, slikar Uroš Predić navodi: "On čvrsto stoji...na svom vidnom mestu -- bez modernih načina propagande i reklame, radeći u obimu svoga dara, živom maštom i solidnom tehnikom, uvek obuzdan nepromenljivim pravilima mere, jasnoće i sklada." |
|
|
Zmajeva škola, KovinAutor: Dejan Kreculj
Odlukom austorugarskih vlasti 1904. godine na mestu današnje OŠ "Jovan Jovanović Zmaj" u Kovinu, osnovana je Građanska škola. Sadašnja zgrada sazidana je 1912. godine i opremljena brojnim učilima u skladu sa svim zahtevima toga doba. Vremenom dobija sva četiri razreda, koliko se održalo sve do I svetskog rata, a i posle oslobođenja. Redovan rad omeo je II svetski rat, škola je iseljena i smeštena u prostorije Srpske crkvene opštine. Oslobađanjem vraća se u svoju zgradu, 1945. godine prevodi se u Nižu, a potom u Nepotpunu mešovitu gimnaziju sve do 1957. godine od kada radi kao osnovna škola. Sa ovako bogatom ostavštinom za sobom, škola je danas savremena institucija jasne vizije, velikih planova i visokih postignuća. Duže od stoleća ona je hram prosvete i kulture iz kojeg u život polaze generacije vrednih i čestitih ljudi. |
Gardoš Kula, BeogradAutorke: Ana Kotur i Aleksandra Stojanović
Gradnja kule je završena 5.avgusta 1896. godine. Kula se nalazi na prirodnoj uzvisini Gardoš, 113m, iznad desne obale Dunava, na mestu gde se može pratiti kontinuitet naseljenosti od neolita do danas. Danas je čitav ovaj prostor poznat kao "Staro jezgro Zemuna". Posetioci mogu uživati u šetnji kaldrmisanim ulicama i lavirint stepenicama. U neposrednoj blizini kule može se obići Nikolajevska crkva, najstarija u Beogradu, nekoliko manjih galerija, a zatim uživati u čarima restorana kao što su Gardoš, Šaran ili Venecija i to uz samu obalu Dunava. Kula Gardoš ima novi život zahvaljujući galeriji Čubrilo, koja je već otvorila vrata za sve koji je posete. |
|
|
Skadarlija, BeogradAutor: Ognjen Golubović
Skadarska ulica, poznatija kao Skadarlija, je deo Beograda koji i dalje živi duhom nekih davno zaboravljenih vremena. Skadarskoj kaldrmi život su udahnuli mnogobrojni pesnici, umetnici i učeni ljudi koji su tu počeli da se okupljaju, druže i polemišu. Ovde su se često mogli videti Bora Stanković, Čiča Ilija Stanojević, Žanka Stokić, Đura Jakšić kome je ispred kuće u kojoj je živeo podignut i spomenik, i mnogi drugi. Ovde su napisana neka od najvećih dela srpske književnosti, osnivana umetnička društva, pokretni časopisi. Stvarana kulturna istorija Beograda. Skadarlija je 1966. godine obnovljena i zaštićena zakonom. Tada je izgrađena i česma u samom vrhu ulice, a na zidovima su naslikani murali koji prikazuju Skadarliju u njenim najlepšim danima. |
Pametnik, DimitrovgradAutor: Miki Ilić
Na Neškovom brdu iznad Dimitrovgrada izdiže se jedinstveni antiratni spomenik nazvan Pametnik! Ova spomen-kosturnica je zapravo zajednička grobnica stotinak bugarskih i srpskih vojnika poginulih u bratoubilačkom sukobu na ovom mestu, 24. novembra 1885 godine. Pametnik na koti 678 iznad Caribroda ostaje jedinstven,ili barem jedan od retkih sa antiratnom porukom. Spomenik je zapravo kombinacija heksaedra i pravilne piramide. Na vrhu je postavljen metalni krst. Izgrađen je od lomljenog i tesanog kamena u kombinaciji sa ciglom. Opšta visina objekta je 10 metara. Spomenik je podignut po naređenju komandanta tadašnjeg caribrodskog garnizona Pačeva, pukovnika bugarske vojske. Otkriven je 6. maja 1887 godine. Danas ga i Srbi i Bugari nazivaju „Pametnik", po bugarskoj reči za spomenik. Danas bele boje, Pametnik dominira nad Dimitrovgradom, i njegov je ikonografski simbol i meterijalaizovana antiratna ideja. Pametnik ostaje kao pouka prošlih i opomena budućim generacijama! |
|
|
Beograd, BeogradAutorka: Matea Maćešić
Tema filma je Beograd kao kulturno dobro sa osvtrom na nekoliko veoma važnih objekata i delova grada, poput starog jezgra Kalemegdana, Gradske bibilioteke i čuvenog Pobednika. |
Staro sajmište, BeogradAutori: Marko Ilić i Gordana Grujičić
Prilikom određivanja lokacije za logor Nemci su bili za to da se logor izgradi pored Sremske Mitrovice, ali taj plan nije realizovan zbog močvarnog terena. Na kraju su se odlučili za kompleks Beogradskog sajmišta kao najpogodnije lokacije zbog izgrađene infrastrukture i činjenice da je bio nekoliko metara od centra grada. Koncetracioni logor Zemun (Semlin) je osnovan 8. decembra 1941. godine pod upravom Gestapoa i komandom oficira SS. U početku zamišljen kao jevrejski logor, ovde su u početku bili internirani Jevreji u Romi. Maja 1942. godine logor na Sajmištu dobija status prihvatnog logora čija je glavna namena prebacivanje zatvorenika u druge logore i slanje na prinudni rad u Nemačku i okupirane zemlje. Tu funkciju zadržava do kraja jula 1944. godine kada je logor raspušten. Ovaj prostor na obali reke Save je danas ruglo grada i šamar žrtvama kao i našim sugrađanima čiji su životi okončani u strahovitim mukama. |
|
|
Muzička škola mr Ljubinka Lazića,
|
Salaš u malom ritu, PančevoAutorke: Sanja Despotović i Magdalena Ranković
Radnja filma "Salaš u malom ritu" se održava u selu Omoljica, nedaleko od Pančeva. Autorke su želele da na zanimljiv način prikažu kulturno nasleđe svog sela i prikažu kako Omoljica izgleda nakon 36 godina. |
|
|
Obeležavanje svetskog dana Roma,
|
Arheološka zbirka u Šidu, ŠidAutori: Marko Ćetojević i Aleksandar Jurošević
Film Arheološka zbirka u Šidu govori o arheološkim predmetima koji su pronađeni na lokalitetu Gradina kod reke Bosut u našoj opštini i koji se i čuvaju u Šidu, u Galeriji slika "Sava Šumanović". U pitanju je keramika, novčići, metalni predmeti, nakit... |
|
|
Stari rimski novac pronađen u Sremu,
|
Rimski šlemovi, Šid Autor: Miloš Nonković
Film Rimski šlemovi pronađeni u polju Ašman kod Berkasova govori o dva skupocena zlatna rimska šlema koji su pronađeni blizu Šida i koji su velika retkost u svetu. Jesenas su se mogli videti uživo na izložbi u Galeriji slika "Sava Šumanović". |
|
|
Pogodi, čiji je ovo atelje, ŠidAutor: Aleksandar Jurošević
Ovo je mali zapis posete učenika ateljeu koji se nalazi u spomen-kući Save Šumanovića. Učenici su snimali detalje koji su im se naročito svideli. U roku od 60 sekundi mogu se reći samo neke kratke beleške koje bi, nadamo se, zainteresovale gledaoce da posete Savinu spomen-kuću. |